All Articles
20 articles found
RIB yatangije amahugurwa yihariye ku rurimi rw’amarenga hagamijwe ubutabera kuri bose
Umunyamabanga Mukuru wungirije wa RIB, Kamarampaka Consolé, yafunguye ku mugaragaro amahugurwa y’iminsi 15 agenewe abagenzacyaha 35, agamije kubigisha ikoreshwa ry’ururimi rw’amarenga. Aya mahugurwa yateguwe ku bufatanye na Rwanda National Union of the Deaf (RNUD) na NUDOR, hagamijwe guteza imbere ubutabera buboneye ku bantu bafite ubumuga bwo kutumva no kutavuga. Kamarampaka yavuze ko aya mahugurwa atagamije gusa kwigisha ururimi rw’amarenga, ahubwo ko ari intambwe yo gufungura imyumvire, kumva ibibazo by’abantu bafite ubumuga, no kubaha serivisi zinoze mu bugenzacyaha. Yagaragaje ko biteganyijwe ko aya mahugurwa azazamura ubushobozi bw’abagenzacyaha mu gutumanaho n’abantu bafite ubumuga, bigatuma nta muturage uhezwa mu kubona ubutabera kubera imbogamizi z’ururimi.
Ubushakashatsi bushya bwemeje ko nta rugero rutekanye rw’inyama zitunganyirizwa mu nganda umuntu yemerewe kurya
Ubushakashatsi bushya bwakozwe n’itsinda rya Global Burden of Disease Study bwagaragaje ko nta rugero na ruto rw’inyama zitunganyirizwa mu nganda nk’izwi nka sausages cyangwa bacon umuntu ashobora kurya ngo bibe bifite umutekano ku buzima bwe. Abashakashatsi berekanye ko n’iyo umuntu yarya izi nyama nkeya bishobora kumukururira indwara zidakira nka kanseri yo mu mara n’indwara z’umutima bitewe n’imiti n’umunyu byongerwamo kugira ngo zirambe. Dr Christopher Murray uyoboye iri tsinda avuga ko gutekereza ko kurya duke nta ngaruka bifite ari ukwibeshya bityo inzego z’ubuzima zikaba zigirwa inama yo gushishikariza abantu gusimbuza izo nyama ibiribwa by’umwimerere nk’imboga n’amafi. Iyi raporo yasohotse muri Nyakanga ibiri na makumyabiri n’itanu isaba inzego z’ubuyobozi gushyiraho ingamba zikumira ikoreshwa ry’izi nyama mu rwego rwo kurinda ubuzima bw’ejo hazaza.
Itumanaho rinoze umusingi w’iterambere n’ubwumvikane
Itumanaho rinoze ni inkingi y’ubwumvikane n’iterambere mu buzima bwa buri munsi. Rifasha abantu kumvikana neza mu muryango, mu kazi no mu mibanire rusange, bigatuma habaho icyizere, ubumwe n’imikoranire myiza. Kugira ngo ribe rinoze, bisaba kumva abandi, kuvuga neza, kubaha abandi no gutekereza mbere yo kuvuga. Nta bwumvikane bushoboka hatari itumanaho rinoze, kandi ni rwo rufunguzo rw’amahoro n’iterambere rirambye.
David Mabuza wahoze ari Visi Perezida wa Afurika y’Epfo yapfuye afite imyaka 64
David Mabuza, wahoze ari Visi Perezida wa Afurika y’Epfo, yapfuye afite imyaka 64 ku wa 3 Nyakanga 2025. Yari azwi ku izina rya “The Cat” kubera ubushishozi bwe no guhuza impande zishyamirana muri politiki. Yabaye Minisitiri wa Mpumalanga mbere yo kuba Visi Perezida. Urupfu rwe rusize icyuho mu bayobozi bafite uburambe mu ishyaka ANC, kandi azahora yibukwa nk’umuyobozi w’intwari waharaniraga iterambere n’ubumwe bw’igihugu.
Abantu 4 bamaze gupfa, 30 baracyashakishwa nyuma y’uko ferry irohamye mu nyanja hafi y’ikirwa cya Bali
Ubwato bwa feri KMP Tunu Pratama Jaya bwarohamiye hafi y’ikirwa cya Bali ku wa 3 Nyakanga 2025 butwaye abantu 65. Abantu 31 barokowe mu gihe abandi 30 bagishakishwa, nyuma y’uko inkubi y’umuyaga ikomeye ihungabanyije ubutabazi. Inzego za leta zikomeje ibikorwa byo gushakisha no gukora iperereza ku cyateye iyo mpanuka.
Umutingito wabaye mu Buyapani ushyirwa mu majwi n’ibyahanuwe na Baba Vanga
Mu majyepfo y’Ubuyapani habaye umutingito wa magnitudo 5.5 ku wa 3 Nyakanga 2025 mu kirwa cya Tokara, iminsi ibiri mbere y’itariki ya 5 Nyakanga yahanuwe n’umuhanuzi Ryo Tatsuki ko hazabaho ibiza bikomeye. Nubwo byateje ubwoba n’impaka ku mbuga nkoranyambaga, abahanga n’inzego za leta bavuze ko nta gihamya ya siyansi ihuza uwo mutingito n’ubuhanuzi, basaba abaturage kugendera ku makuru yizewe no kwirinda ibihuha.
Uko ubushyuhe bukabije mu gihe cy’izuba bugira ingaruka ku buzima n’uko wakwifata
Ubushyuhe bukabije mu bihe by’izuba bushobora guteza ibibazo bikomeye nk’umuvuduko w’amaraso uhindagurika n’indwara ya heat stroke ishobora guhitana umuntu. Raporo ya WHO yo mu mwaka wa bibiri na makumyabiri n’itanu igaragaza ko abana bato n'abakuze ari bo bafite ibyago byinshi byo kwibasirwa n’ubu bushyuhe bushobora no guhungabanya imitekerereze n’imyitwarire. Kugira ngo abantu bagume banyeganyega basabwa kunywa amazi menshi no kwirinda gusohoka hagati ya saa yine za mu gitondo na saa kumi n’ebyiri z’umugoroba. Ni ingenzi gukoresha imyenda yoroheje no gukonjesha amazu hakoreshejwe akayaga cyangwa gufunga amadirishya mu masaha y’ubushyuhe bwinshi kugira ngo umubiri ugumane ubukonje. Inzego z’ubuzima kandi zishishikariza abantu gufashanya cyane cyane bita ku batishoboye n’abarwayi mu rwego rwo guhangana n’ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe.
Ubuzima umugore utwite akwiriye kubaho
Umugore utwite akenera kwitabwaho by'umwihariko binyuze mu kurya indyo yuzuye ikungahaye kuri folic acid n'imyunyungunyu ndetse no kunywa amazi ahagije kugira ngo umwana akure neza. Abahanga mu by'ubuzima bagira inama ababyeyi kugana kwa muganga nibura inshuro umunani mu gihe cy'inda kugira ngo bakurikiranwe kandi bahabwe ubujyanama bukwiriye ku mpinduka z'umubiri n'amarangamutima. Gukora imyitozo ngororamubiri yoroshye, kuruhuka bihagije baryamiye urubavu rw'ibumoso, no kwirinda imyanda n'ibiryo bidahiye neza ni inkingi za mwamba mu kurinda ubuzima bw'umubyeyi n'umwana. Isano riri hagati y'ubuzima bwo mu mutwe n'ubw'umubiri isaba ko umugore utwite ashyigikirwa n'umuryango akagira ituze ryamufasha kubyara umwana muzima ufite icyizere cy'ejo hazaza.
RURA yatangaje ibiciro bishya bya lisansi na mazutu bizatangira gukurikizwa ku wa 2 nyakanga 2025
RURA yatangaje ko guhera ku wa 2 Nyakanga 2025 saa kumi n’ebyiri za mu gitondo, hashyizweho ibiciro bishya ntarengwa bya lisansi na mazutu. Lisansi ntigomba kurenga 1,803 Frw kuri litiro naho mazutu ntirenze 1,757 Frw kuri litiro. Ibi biciro birimo TVA kandi byashyizweho mu rwego rwo kurinda abakiriya ingaruka z’izamuka ry’ibiciro ku isoko mpuzamahanga.
Amabwiriza agenga gutunga imbunda mu Rwanda
Mu Rwanda, gutunga imbunda ku giti cy’umuntu biremewe gusa mu bihe bidasanzwe kandi bikurikiza amategeko akomeye agenga intwaro n’amasasu. Nubwo imbunda zisanzwe zitungwa n’inzego z’umutekano, hari n’abantu ku giti cyabo bashobora guhabwa uruhushya bitewe n’impamvu zihariye zirimo kwitabara cyangwa siporo. Uruhushya rutangwa n’inzego zishinzwe umutekano, cyane cyane Minisiteri y’Umutekano w’Imbere mu gihugu na Polisi y’Igihugu. Usaba gutunga imbunda agomba kuba afite indangamuntu cyangwa pasiporo yemewe, atarigeze akora icyaha gikomeye, agafite ubuzima bwo mu mutwe buzima, kandi akagaragaza aho imbunda izabikwa mu buryo butekanye. Ashyira kandi ahagaragara impamvu ifatika igaragaza ko akeneye kwirinda byihariye. Uruhushya rutangwa ku mbunda imwe gusa, mu gihe intwaro za gisirikare n’izifite ubushobozi bukomeye zibujijwe ku bantu ku giti cyabo. Amategeko ashyiraho uburyo bwo gukurikirana no gusubira ku ruhushya igihe nyiri ukuruhawe atubahirije ibisabwa. Abakora imirimo ishobora gushyira ubuzima bwabo mu kaga bashobora gusaba, ariko ubusabe bwabo busuzumwa mu buryo bukomeye. Amabwiriza mashya agenga imikoreshereze n’icuruza ry’imbunda zitagenewe kwica yatangiye gukurikizwa kuva ku wa 23 Mata 2025, agamije kurushaho kurinda umutekano w’abaturage.
Amabwiriza agenga gutunga imbunda mu Rwanda
Mu Rwanda, gutunga imbunda ku giti cy’umuntu biremewe gusa mu buryo budasanzwe, hakurikijwe amategeko akomeye. Bisaba uruhushya rwa Minisiteri y’umutekano na Polisi, impamvu ifatika yo kwitabara, isuzuma ry’imitekerereze n’uburyo bwizewe bwo kuyibika. Umuntu yemerewe imbunda imwe gusa, kandi uruhushya rushobora gukurwaho igihe cyose amategeko atubahirijwe.
Ni Bande Batemerewe Gukora Imyitozo Ngororamubiri?
Gukora imyitozo ngororamubiri n’ubwo yaba iminota mike ku munsi bifite akamaro kenshi birimo kugumana ibiro byiza kurinda indwara z’umutima diyabete n’umuvuduko w’amaraso. Usibye ubuzima bw’umubiri imyitozo ifasha mu kugabanya stress gutuma umuntu asinzira neza no kongera ibyishimo binyuze mu bikorwa byoroshye nko kugenda n’amaguru kubyina cyangwa gukora isuku mu rugo. Ntabwo bisaba ahantu hihariye kuko n’iyo ikirere cyaba kibi ushobora kwifashisha ikoranabuhanga ukaba wakorera imyitozo mu nzu. Icyakora abafite uburwayi bw’umutima cyangwa ibikomere bagirwa inama yo kubanza kugana kwa muganga kugira ngo bamenye ubwoko bw’imyitozo bubakwiriye batishize mu kaga.
Ubwonko Bwawe bushobora Gusaza vuba kurusha uko ubyibwira: Ubumenyi bushya
Abahanga mu by’ubwonko batangaza ko bushobora gusaza vuba kurusha umubiri bitewe n’uburyo umuntu abayeho ariko ko bishobora gukumirwa binyuze mu guhindura imyitwarire. Ubushakashatsi bwerekanye ko gufata indyo ishingiye ku bimera gukora imyitozo ngororamubiri no kwitekerezaho bifasha mu kugarura ubushobozi bwo kwibuka no guhangana n’uburwayi bwa dementia. Ikoranabuhanga rishya rya AI na MRI ririmo gufasha abaganga kumenya imyaka nyayo y’ubwonko naho ikizamini cy’amaraso cyemejwe mu mwaka wa bibiri na makumyabiri n’itanu kikaba cyaroroheje isuzuma rya Alzheimer hakiri kare. Nubwo ubuvuzi n’ibizamini bihenze abahanga bashimangira ko guhitamo imibereho myiza no kwirinda stress ari rwo rufunguzo rwo kugira ubwonko bukomeye kandi budasaza vuba.
Ese koko n’Ingenzi Cyane Kunywa Amazi Buri Munsi?
Kunywa amazi ahagije muri ibi bihe by’ubushyuhe bwinshi ni ingenzi kuko afasha umubiri gusohora imyanda no kugabanya ubushyuhe bitandukanye n’ibinyobwa birimo isukari nka soda. Inzobere mu mirire zivuga ko abagabo bakeneye litiro eshatu ku munsi naho abagore bakenera litiro ebyiri n’igice ariko abagore batwite n’abonsa bagasabwa kunywa menshi kurushaho. Nubwo ibinyobwa by’abakinnyi cyangwa ikawa bishobora gutuma umubiri ubona amazi amazi asanzwe niyo meza kuko atarimo isukari cyangwa kafeyine ishobora gutera umutwe n’ikibazo cy’ibitotsi. Kugira ngo amazi arusheho kugira umumaro ushobora kongeramo indimu cyangwa cocombure ariko ukirinda kuyanywa menshi cyane birenze urugero kugira ngo bitangiza imyunyungunyu y’umubiri.
Ese koko nkeneye umukunzi? Ubushakashatsi, ibihamya n’ibisobanuro bishingiye kuri Bibiliya
Urukundo rufatwa nk’inkingi y’ibyishimo by’abantu, kandi ubushakashatsi bugaragaza ko umubano w’urukundo ushobora guteza imbere ubuzima bw’umubiri n’ubw’umwuka. Inyigo zitandukanye, zirimo izakozwe na CDC na Harvard Study of Adult Development, zemeza ko imibanire myiza igira uruhare runini mu munezero n’umutekano w’umuntu kurusha ubutunzi cyangwa intsinzi mu kazi. Nubwo bimeze bityo, si ngombwa ko umuntu wese agira umukunzi mu bihe byose. Hari igihe umuntu aba akwiye kubanza kwiyubaka, kwimenya no gukunda ubuzima afite. Abashakashatsi nka Dr. Bella DePaulo bagaragaza ko umuntu ashobora kubaho anezerewe kandi yujuje inshingano ze n’iyo yaba adafite umukunzi. Bibiliya na yo yerekana ko umubano w’urukundo ari umugisha, ariko ikemera ko hari abahitamo kubaho batarongoye bitewe n’inshingano cyangwa umuhamagaro wihariye. Ni yo mpamvu inama itangwa ari iyo kwisuzuma neza, kumenya impamvu ishaka umukunzi, no kubanza kwihesha agaciro imbere y’Imana. Umwanzuro ni uko kugira umukunzi atari byo byuzuza umuntu, ahubwo ari impano yuzuzanya n’umutima witeguye, wubakiye ku Mana no ku kuri. Urukundo nyakuri rusaba igihe, kwitegura, no kuyoborwa n’Imana, yaba umuntu ari mu rukundo cyangwa ari wenyine.
Trump yatangaje ko Israel yemeye ibisabwa kugira ngo habeho ihagarikwa ry’intambara muri Gaza
Perezida Donald Trump yatangaje ko Israel yemeye amasezerano mashya yo guhagarika intambara muri Gaza mu gihe cy’iminsi 60, nyuma y’ibiganiro byabaye hagati ya Amerika na Israel. Qatar na Misiri byahawe inshingano zo kugeza ayo masezerano kuri Hamas, isabwa kuyemera kugira ngo haboneke agahenge, nubwo nta gisubizo cya Hamas kiratangazwa.
Yakomeje kuba uwo nshaka,nubwo atari njye we ashaka,kumwikuramo byarananiye
Uyu muntu aravuga ku rukundo akunda ariko rutamusubiza, aho akomeza gukunda umuntu umubabaza kandi atita ku mutima we. Nubwo yagerageje kumwikuramo, umutima we ukomeza kumushaka. Arasobanura ko atari iby’amafaranga cyangwa impano byatumye akunda uwo muntu, ahubwo ari uburyo yamufashije kumva afite agaciro igihe yari adafite icyizere. Aragaragaza ko kuguma mu rukundo rutaguha ibyo ukwiye ari kubabaza no kwisenya, nk’uko kugerageza kuvoma amazi ku rutare. Uyu munsi, atangiye kwiyibuka, kwiyubaka no gushyira imbere ubuzima bwe, gukunda ibyo akunda, gukora imyitozo, no kugira umwanya we bwite. Aratanga inama yo kutihutira mu rukundo, ahubwo banza kwikunda, kwiyitaho, no gutegereza igihe nyacyo cyo kubona urukundo rw’ukuri, umuntu uzakwitaho kandi aguhuze ku mutima.
Urukundo rw’Abastar: Impamvu rurangira vuba ndetse n’amasomo Twese Twakuramo
Ingo z’ibyamamare zikunda gusenyuka vuba kubera impamvu zitandukanye. Ibibazo by’urugo rwabo bikunze kugaragazwa mu binyamakuru no ku mbuga nkoranyambaga, bigatuma ibibazo bito byiyongera bikaba ibikomeye. Ubuzima bw’akazi bwabo busaba guhura n’abantu benshi, gukora amasaha menshi, no kugenda ahantu hatandukanye, bigatera icyuho mu mubano n’amarangamutima. Ubukire n’igikundiro bishobora gutuma rimwe na rimwe batita ku kubaka urugo rufite imizi cyangwa bagashiduka ku mubano. Kubura umwanya wo kwita ku rukundo no guhuza intego bituma urukundo rusenyuka buhoro buhoro. Ariko n’ubwo hari izi mbogamizi, urukundo rw’abastar rushobora kuramba igihe bombi bihaye intego yo kurwubaka, bagakora ibiganiro byimbitse, bakababarirana, bakubahana kandi bagahora bahisemo gukundana. Urukundo ni icyemezo gihoraho kandi gikeneye umuhate, ku bantu b’ibyamamare cyangwa abasanzwe.
Ubuhamya: “Namukuye mu Rusengero, None Ni We Tugiye kubana”
Emmanuel, umusore w’imyaka 29 ukorera i Kigali, atanga ubuhamya bw’urukundo yahuriyeho n’Imana. Yahuye na Claudine mu rusengero mu mpera za 2022, akururwa n’imyitwarire ye, isengesho rye n’uburyo yicishaga bugufi. Ibiganiro byabo byatangiriye ku by’Imana, bigenda bihinduka urukundo rufite intego n’icyerekezo, rushingiye ku gusenga, kuganira no kubahana. Claudine yamukunze uko ari, atitaye ku byo afite, ahubwo bashyira imbere kubaka ejo hazaza hashingiye ku Mana. Nyuma y’imyaka ibiri n’igice bakundana, basangiye amasengesho ya buri cyumweru kandi batangiye no kwitegura ubukwe. Isomo nyamukuru: urukundo rushobora kubonekera no mu rusengero iyo rushingiye ku Mana, ku isengesho no ku cyerekezo. Aho urukundo rwubakiye ku Mana, rurakomera kandi ntirusenya.